
Poremećaj čitanja pisanja i računanja
Šta je disleksija i kako je prepoznati?
Na početku moramo napraviti razliku između disleksije i nesavladane tehnike čitanja. Ova razlika se nekad može pokazati još na prvom testiranju, a nekada je potrebno nekoliko tretmana da bi se utvrdilo o kom obliku poremećaja čitanja je reč.
Disleksija je poremećaj u učenju čitanja i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, sistematske obuke, adekvatne motivacije i ostalih povoljnih edukativnih psiholoških i socijalnih uslova. Disleksija predstavlja značajno neslaganje između stvarnog (postojećeg) i očekivanog nivoa čitanja u odnosu na mentalni uzrast (Golubović, 2000). Sa disleksijom se često ispoljava i disgrafija (smetnje u pisanju) i diskalkulija (smetnje u računanju). Disleksije delimo na: Razvojne disleksije i Specifične ili prave disleksije.
Postoje 4 tipa disgrafija:
- vizuelne,
- auditivne,
- jezičke,
- grafomotorne.
Adekvatnim tretmanom svaka disgrafija može biti prevaziđena.
Simptomi disgrafije su:
• zamenjivanje slova sličnih po obliku, zbog čega dolazi do njihove zamene;
• teškoće sa zapamćivanjem slova;
• pisanje s desna u levo „ogledalsko pismo“;
• neuredan rukopis – ružan rukopis;
• tekst je loše postavljen u prostoru, bez jasno određenih margina;
• redovi su ulomljeni, talasasti i/ili silaze koso;
• reči su između sebe stisnute ili je prostor između njih neujednačen;
• česta su ispravljanja slova docrtavanjem delova slova;
• slova su uglasta;
• slova se se često sudaraju, jedna naležu na druga;
• slova su neskladno velika ili jako mala, veličina slova varira u dužim rečima;
• umetanje i izostavljanje slova (kao i u čitanju);
• izvrtanje redosleda slova (kao u čitanju);
• pisanje dve ili više reči zajedno;
• zamenjuje, izostavlja i dodaje slova i slogove unutar reči
Diskalkulija
Razvojna diskalkulija je usporeno i otežano sticanje matematičkih znanja, što znači da su sposobnosti računanja znatno ispod očekivanog nivoa u odnosu na uzrast deteta, opšte intelektulane sposobnosti i školovanje. Za razliku od mnoge dece sa poremećajem čitanja, kod ove dece su audio- perceptivne i verbalne sposobnosti u granicama normalnog, dok postoji deficit vizuo-spacijalnih i vizuo-perceptivnih sposobnosti. Neka deca imaju udružene socio-emocionalne poremećaje i poremećaje ponašanja kao i probleme u socijalnim interakcijama. (Golubović 2011).
Dete sa diskalkulijom znatno kasnije počinje da se služi brojem, teško razume razdvajanje celina na delove, građanje novih celina, odnose između množina i njihovih činilaca. Prisutna je dislateralizovanost, često neprepoznavanje naziva prstiju. Često znaju da napišu brojeve u nizu, ali im često zamenjuju mesta (broj 14 pišu kao 41, ili broj 13 kao 31). Deca sa ovim poremećajem imaju smetnje u razumevanju inkluzije klasa (6 desetica u jednom broju 60). Ova deca ne čitaju znake pravilno i zbunjuju se kada je pravac u pitanju.
Deca s diskalkulijom razlikuju se po tome što imaju mnogo neuobičajenih, specifičnih pogrešaka kao što su:
Parafazične supstitucije – dete zamenjuje jedan broj nekim drugim,a takve zamene nisu u vezi sa razumevanjem pojma broja.
Perseveracije – Dete ponavlja isti broj ili radnju nekoliko puta. Na primer, ako je u prvom zadatku na stranici bio znak „+“, dete zbraja u svim ostalim zadacima do kraja stranice bez obzira na to što se znak odavno promenio.
Ogledalske greške – Dete ogledalski piše brojeve, ogledalski okreće redosled brojeva u višeznačnim brojevima prilikom čitanja i pisanja brojeva.
Usporenost – Dete daje ispravan odgovor, ali mu je potrebno mnogo više vremena nego što je uobičajeno na njegovom uzrastu.
Stavljanje brojeva u uzajamno neprikladan prostorni položaj – Tokom obavljanja pismenog računanja u stupcima dete zapisuje brojeve u uzajamno neprikladnom odnosu, i zbog toga dolazi do pogrešnog rezultata.
Vizuelne pogreške – Na primer „plus“ prepoznaje kao „minus“, pa umesto zbrajanja oduzima.
Proceduralne pogreške – Dete izostavlja, „preskače“ jedan od obaveznih koraka u rešavanju zadataka.
Slabo pamćenje i prepoznavanje niza brojeva – Dete može imati smetnje u pamćenju vlastitog broja telefona.